Lada Niva – 37. rođendan legendarnog terenca – Kraljica – 2.dio

Lada Niva 620x400 05

Lada Niva – 37. rođendan legendarnog terenca

Kraljica – 2.dio

Tokom 37 godina proizvodnje Lada Niva je ušla u uski krug legendarnih automobila koji čine : VW Buba, Citroen 2CV, Mini, Fiat 500, Land Rover, Toyota Land Cruiser … Zasluga je to odličnih terenskih mogućnosti, pouzdane i robusne mehanike, niske nabavne cijene i jeftinog održavanja. Do današnjih dana, uz minimalne promjene, fabriku je napustilo blizu 3 miliona Niva koje se tvrdoglavo kotrljaju na svim kontinentima.

[gmedia id=126]

Piše: Alden Hadžagić

Postoje priče da je ruski terenac nezaustavljiv. To su, naravno, pretjerivanja. Jer za takvu tvrdnju nedostaje blokada barem zadnjeg diferencijala i skupe off-road gume. S njima bi Niva zaista bila nezaustavljiva ali i ovako treba biti baš neoprezan pa se zaglaviti na teškom terenu. Vozači sa ekstremnim potrebama u Velikoj Britaniji mogu nabaviti zadnji diferencijal sa blokadom čime se ionako uzorne terenske sposobnosti dižu na još viši nivo. Pored navedenog u sklopu transmisije nalazi se i reduktor.

On je od velike pomoći prilikom vožnje po lošoj podlozi i velikim uzbrdicama-nizbrdicama. Tada se prenosni odnosi u mjenjaču drastično skraćuju te Niva uvijek ima dovoljno snage, odnosno obrtaja motora, za savladavanje enormnih uzbrdica. Na ekstremnim nizbrdicama reduktor omogućava efikasno kočenje motorom što je od presudne važnosti na klizavim i mekanim podlogama. Prije upuštanja u avanturu potrebno je srednju ručicu gurnuti naprijed i maknuti noge s pedala- vozač jedino treba birati putanju pomoću ne baš hirurški preciznog upravljačkog mehanizma. Vještiji off road vozači sa uključenom redukcijom koriste sve raspoložive stepene prenosa te se po lošem ravnom terenu i uzbrdicama kreću zapanjujućim brzinama.

Lada Niva 620x400 06

Distribucija obrtnog momenta među osovinama odvija se idealno ovisno o trenutnim uslovima vožnje. Istina, kod Niva koje imaju mnogo kilometara u točkovima javlja se zazor u kardanskim osovinama koji stvara neugodne trzaje i buku. Prve serije imale su mjenjače sa četiri stepena prenosa dok su noviji modeli opremljeni sa petobrzinskiom transmisijom. Rukovanje mjenjačem, reduktorom i blokadom diferencijala traži odlučne, muške, poteze te kao takvi nisu baš za nježne ženske ruke. Kod novijih terenaca sve se obavlja elegantnim pritiskom na tastere. To i pored komfora mnogi profesionalni vozači smatraju kao nedostatak te Nivu ističu kao pozitivan primjer.

Jer kod ruskog se terenca sva elektronika svela na narančastu lampicu koja signalizira stanje blokade centralnog diferencijala. Odsustvo elektronike se ni najmanje ne osjeti te obično ”željezo” radi gotovo savršeno. Nema elektronike, nema ni problema s njom… Jednostavnost je od presudne važnosti prilikom vožnje po ekstremnim terenima na kojima se Lada Niva osjeća kao riba u vodi (Usput, Niva može savladati vodene prepreke duboke 80cm). Uostalom, jednostavnost i pouzdanost prepoznale su i razne državne službe (Vatrogasna brigada, Hitna pomoć, Gorska služba spasavanja, šumarska preduzeća…) pa se specifično modificirane Nive često mogu vidjeti na svim kontinentima.

Na početku proizvodnje, 1977., Niva je dolazila sa 1.6 benzinskim agregatom sa 72 KS. Njega je naslijedio 1.7 litreni četverocilindraš nastao u saradnji sa General Motorosom. Uz pomoć ubrizgavanja goriva postao je čišći i ekonomičniji a rast snage od 10 KS svima je dobro došao. Isti agregat na neka je tržišta dolazio sa karburatorom. To se kod prvih serija 1.7 motora pokazalo kao prednost jer su izostali neugodni problemi sa ubrizgavanjem koji su uhodavanjem proizvodnje prevaziđeni.

Prije nešto više od deset godina u ponudi se nalazio 1.9 litreni dizelaš sa čija se snaga, ovisno o tržištu, kretala u rasponu 60 – 64 KS. Jednostavni i krajnje izdržljivi agregat dolazio je sa polica grupacije PSA. Iz nikada utvrđenih pobuda oznaka je bila ”TD” (asocijacija na turbo dizel) iako se radilo o klasičnom dizel motoru sa prirodnim usisavanjem smješe – propaganda je čudo… Poslije niza neugodnih iskustava dizelaš je izbrisan sa popisa ponude. U Rusiji su problemi dolazili zbog enormno niskih temperatura koje otežavaju start dizel motora pa je potražnja bila mizerna. Na drugim tržištima dolazilo je do lomova pogonskih osovina i mjenjača jer, navodno, visoki obrtni moment dizel motora nije bio usklađen sa transmisijom prvenstveno projektiranom za pomenute benzince…

Lada Niva 620x400 07

Istina, dizel motor bio je upadno ekonomičniji ali ugradnjom LPG plinske instalacije u benzinskim motorom pokretane Nive troškovi eksploatacije se svode na prihvatljiv nivo. Preciznosti radi recimo da u normalnim uslovima eksploatacije Niva troši između 11 i 13 litara benzina na 100 km (plina od 14-17 litara). Na ekstremnom off road terenu primjerenije je pitanje koliko Niva troši na sat a ne po prevaljenom kilometru…

U želji da se Niva dopadne i kupcima u bogatijim zemljama proizvođač je nudio ”sunčani” krov, dodatne farove, bull-barove, aluminijske naplatke…Često se prelazila granica ukusa pa se neke ”kreacije” slobodno mogu svrstati u rubriku ”kič” – pogotovo verzije izložene na nekim našim salonima automobila. No, ono što je bitno jeste da su se na zahtjevnijim tržištima u lancu transmisije našle i komponente japanskog Aisin Seikia člana Toyota Group o čijoj je kvaliteti suvišno raspravljati.

Od svega nabrojanog nas, kao potencijalno siromašne kupce, posebno je obradovala ugradnja servo pomagala na upravljačkom mehanizmu!!!. Prije desetak godina u ponudu je ušla Niva sa klima uređajem i tvornički ugrađenom plinskom instalacijom s tim da se klima po želji instalirala naknadno kod vanjskih partnera. I pored toga nabavna cijena je ostala ispod 10.000 eura.

Odlične terenske sposobnosti, pored mehanike, dopuštala je kratka i kruta karoserija. Ali, 1995. prvo u Rusiji a potom i na ostalim tržištima pojavljuje se produžena Niva sa četvora vrata a potom i praktični pick-up . Međuosovinski razmak rastegnut je za osjetnih pola metra. To se pozitivno odrazilo na komfor na zadnjoj klupi, prtljažnik i vozne osobine na asfaltu (logično, na off-roadu bolja je ”kratka” Niva ). Prilikom preobrazbe kratke u dugu Nivu primjetno je da konstruktori nisu izmišljali ”toplu vodu”. Obična Niva je jednostavno prepiljena i u sredinu je navarena potrebna dužina lima. Najbolje to otkriva grba na krovu koja je duga tačno onoliko za koliko je uvećan međuosovinski razmak. Isti recept primijenjen je i na zadnjem kardanu koji je elegantno produžen…

Nastavak sutra u trećem posljednjem dijelu (Link: 3. dio)

IMG_0134.JPG