Elektromobilnost početak ili kraj ledenog doba

Prva međunarodna konferencija posvećena propagiranju električnih vozila protekla je uz prisustvo delegacija iz deset zemalja. Organizator je bila Privredna/Gospodarska komora uz nesebičnu podršku UNDP-a, Ambasade Švedske, Federalnog ministarstva razvoja, poduzezetništva i obrta, Grada Sarajeva i Vlade FBiH. Dvodnevna konferencija odvijala se u ugodnom ambijentu hotela Tarčin Forest Resort i njegovom prirodnom okruženju.

Piše: Alden Hadžagić Bazzini

Dobro pripremljena dvodnevna konferencija obilovala je interesantnim predavanjima, diskusijama, panelima i raznim radionicama. Da za konferenciju vlada izuzetno veliki interes dokazao je veliki broj eminentnih sponzora bez čije potpore ovako glamurozan događaj ne bi bilo moguće organizirati.

Glavni cilj dvodnevnog druženja u Tarčinu bilo je otvaranje svijesti svih ljudi koji na bilo koji način koriste razne vidove transporta. Samim tim utječe se na globalno razmišljanje jer o transportu ljudi i roba ovisimo svi a ne samo pojedinci. Dobro pripremljeni izlagači dali su sve od sebe da razbiju predrasude o ekološkim podobnim vozilima.

Naime, nakon početnog oduševljenja došlo je do niza razočaranja, prvenstveno onih koji su dali značajne novce za takva vozila čija se eksploatacija u realnim uslovima saobraćaja pokazala dosta komplikovanom. Uz navedeno veliki problem potpunoj elektrifikaciji vozila u prilog ne ide ni globalno tržište, tim prije što većina zemalja van EU uopće ne ide u tom smjeru.

Prisutnima je pojašnjeno dosta bitnih segmenata vezanih za eksploataciju EV vozila. Posebna pažnja posvećena održavanju, reciklaži baterija i mnogim drugim detaljima. Naglašen je i veliki prodor EV vozila na skandinavskom tržištu. Ali treba naglasiti da se tamošnja kupovna moć ne može porediti sa našom…

Blok ”Net Zero Mission Sarajevo” objašnjen je kao inicijativa kojom Sarajevo učestvuje u EU Misiji ”100 klimatskih neutralnih i pametnih gradova do 2030 godine”. Zvuči jako dobro ali sa današnje tačke gledišta (2025. godina) i stepen zagađenja Sarajeva koje je (pre)često na prvom mjestu te neslavne liste na svijetu moramo reći da ideja izgleda kao utopija.

Ispred Privredne/Gospodarske komora FBiH obratila se Anela Karahasan: “Iznimno sam ponosna da je prva međunarodna konferencija “Elektromobilnost početak ili kraj ledenog doba“ ujedno i prva međunarodna ne samo u BiH, već i konferencija ovog karaktera u regiji, s obzirom na to da je okupila vodeće stručnjake i predstavnika iz 10 zemalja iz EU i regije, i to: Norveške, Švedske, Njemačke, Nizozemske, Belgije, Austrije, Turske, Slovenije, Hrvatske i Srbije.

“Konferencija je imala za cilj prenos znanja, iskustva i umrežavanje zemalja EU i regije sa predstavnicima iz BiH, gdje su među prisutnima bili svi ključni akteri od donosilaca odluka po svim nivoima vlasti, ambasada, predstavnika međunarodnih i domaćih organizacija, privrednih subjekata uključujući i javne kompanije, finansijske institucije i osiguravajuća društva, akademske zajednice do nevladinog sektora, kako bi uvidjeli put daljnjeg razvoja elektromobilnosti u BIH. Dodatno, željeli smo ukazati da izazovi prisutni u BiH su izazovi sa kojima su se suočili i sve druge zemlje, te koja su rješenja na tom putu, ali i novi izazovi sa kojima se suočavaju kako bi mi u BIH spremno dočekali te izazove. Naši gosti su svojim primjerima i iskustvima prenijeli kako je u njihovim zemljama došlo do kraja ledenog doba (vozilima na unutrašnje sagorijevanje) ali da to nije put bez izazova.”

“Kroz stručna predavanja posebno smo željeli demistificirati brojne predrasude u vezi baterije i nedoumice sa aspekta sigurnosti, postupanja u slučaju nesreće, pa do novih poslovnih prilika. Bavili smo se i educiranjem i osnaživanjem žena u biznisu, gdje su imale priliku i za testnim vožnjama zahvaljujući našim partnerima ovlaštenim zastupnicima i trgovcima automobilima. Cjelokupnim konceptom konferencije i sadržajem željeli smo ukazati da elektromobilnost nisu samo električna vozila već puno širi koncept koji tiče se mnogih ciljeva održivog razvoja (SDG), kao i inovacija, digitalizacije, i da samo sinergetski djelujući svi akteri u svojim oblastima djelovanja – korak po korak – mogu doprinijeti razvoju elektromobilnosti i u BIH.”

Sve u svemu organiziranje događaja ovakvog tipa može se smatrati logičnim ali i nužnim. Naime, već smo na početku tekstu napisali da je poslije početne euforije nastao drastičan pad interesa za električnim vozilima. Za takav zaokret najviše je zaslužna loša infrastruktura koja otežava duža putovanja. Broj punjača nije dovoljan, dosta ih je van funkcije a mnoge od njih električnom energijom napajaju dizel agregati jer kapacitet lokalne električne mreže toliku potrošnju jednostavno ne može podnijeti. Time se priča o ekologiji dovodi u pitanje.

Moramo napisati da sve veći broj medija ali i “običnih” građana upravo postavlja pitanje kako se došlo do električne energije neophodne za punjenje EV vozila. Na žalost veoma mali broj elektrana koristi održive izvore energije (vjetroelektrane, solarni paneli i hidroelektrane). Šta više, čak su države koje se smatraju kao industrijski giganti ponovo ”potpalili” ugašene termoelektrane o čijem je zagađenju prirodne okoline davno sve rečeno. Za sve je kriva trenutna globalna politička situacija.

Prema dosadašnjim iskustvima većine vlasnika EV vozila kao najveći nedostatak navodi se baš loša mreža punjača zbog kojeg odlazak na neku dalju destinaciju predstavlja noćnu moru. Kao veliki problem, barem u našoj regiji, navodi se činjenica da je većina punjača postavljena u urbanim sredinama što vozača električnog vozila prisiljava na silazak sa glavnih cesta čime se dodatno gubi vrijeme. EV automobili su svakim danom bolji i efikasniji i nema sumnje da će u budućnosti zauzeti lidersko mjesto. Ali do tada će se potrošiti još dosta fosilnih goriva jer rješavanje problema detektiranih u praksi traži dosta strpljenja, znanja i novca. Tek podsjećanja radi recimo da u pionirskoj fazi automobilizma nisu postojale benzinske stanice. Benzin se kupovao u apotekama…