Posjetili smo muzej Mercedes-Benza u Stuttgart – Otac mobilnosti!

Posjetili smo muzej Mercedes-Benza u Stuttgart – Otac mobilnosti!

Grad Stuttgart matični je grad dva velika svjetska proizvođača automobila, Mercedes-Benza i Porschea. Ne tako davno oba proizvođača napravili su impozantne muzeje u kojima su predstavili svoju bogatu historiju. Naša posjeta Stuttgartu prvo nas je odvela do muzeja Mercedes-Benza, a djelić onoga što smo tamo vidjeli možete pročitati u nastavku.

previous arrow
next arrow
previous arrownext arrow
Slider

Piše: Emir Kalender

Muzej Mercedes-Benza nalazi se u samom centru grada pa ga je vrlo lahko pronaći. Uz njega se nalazi i stadion Mercedes-Benz Arena poznatog njemačkog nogometnog tima „VfB Stuttgart“. Zgrada muzeja svojom veličinom i arhitektonskim rješenjem na najbolji način pokazuje svu moć Mercedes-Benza.

Ulaskom u ovo monumentalno zdanje dočekuje vas ljubazno osoblje koje vas upućuje na pult gdje ćete kupiti karte. Tu je i garderoba te ormarići za torbe, pa nakon odloženih nepotrebnih stvari možete krenuti u razgledanje muzeja „oca mobilnosti“.

Obilazak kreće tako što će vas dvije lift kabine koje svojim dizajnom izgledaju poput svemirskih kapsula odvesti na sam vrh zgrade. Pred sami ulazak u lift, po želji, možete besplatno uzeti audio vodič koji daje detaljne informacije za određene eksponate. Muzej ima devet nivoa čija ukupna površina iznosi  16.500 m², a na kojih je izloženo 1.500 eksponata.

Muzej Mercedes-Benza u Stuttgartu slavi automobil koji je izumio Carl Benz 1886. godine: on povezuje njegovu historiju i predstavlja svoje priče, dovodeći ih u kontekst tehnologije, svakodnevnog života, bitnih historijskih događaja i kulture.

U muzeju je izloženo više od 160 vozila svih vrsta koja su glavni protagonisti. Izloženi primjerci vozila kreću u rasponu od najstarijih automobila ikad izgrađenih do legendarnih trkaćih automobila ili futurističkih istraživačkih vozila. Zajedno sa ostalim eksponatima oni čine centralni dio stalne postavke muzeja.

Turneja kroz u muzej Mercedes-Benz može početi

Svoju turneju otkrića automobilske historije započinjete u 19. vijeku. U to je vrijeme konj još uvijek bio najkorišteniji oblik prijevoza. Samim tim po izlasku iz „svemirske kapsule“ lifta dočekat će vas skulptura konja koja vas jasno podsjeća čime se vaš predak kretao.

Legenda 1: Pioniri – Izum automobila

Ulaskom u prvu dvoranu predstavljeni su sami počeci automobilske industrije. Kako bi imali potpunu sliku u kakvom su vremenu nastali prvi izumi automobilske industrije, tu su makete koje jasno pokazuju tadašnji društveni život Evropljana.

Radeći neovisno, Gottlieb Daimler i Carl Benz bili su tvorci prvih automobila koji su svoje točkove prvi put okrenuli 1886. godine. Kombinacijom njihovih sjajnih izuma i jednakog doprinosa nadahnutih partnera poput Wilhelma Maybacha pomogli su da svijet krene u mobilnost.

Legenda 2: Mercedes – Rođenje branda

Zbog prerane smrti, Gottlieb Daimler nažalost on nije dočekao predstavljanje nekih od najistaknutijih modela koje je Maybach proizveo za zajedničku kompaniju. No historija je zapisala da je ova kompanija otac mobilnosti na drumu, vodi i zraku.

To potvrđuju izloženi primjerci iz daleke historije gdje možete vidjeti prvi motocikl, prvi motor za čamac, prva motorizovana željeznička kolica, prvu motorizovanu vatrogasnu pumpu i još mnogo drugih vozila za koja nismo nikada pomislili da su plod stvaranja ove velike Njemačke kompanije.

Ruta utrke od Nice do La Turbie.

Mercedes je napravio veliku senzaciju u martu 1901. godine tokom „Nice Race Week-a“ kada je predstavio svoj model koji je bio moćan i lagan. Imao je nisko težište i izdvajao se od svih prethodno napravljenih automobila.

1901. godina: Brdska utrka od Nice do La Turbie

Čarobni trenuci u historiji utrkivanja marke su, npr. uspjesi na prvim svjetskim utrkama automobila 1894. i 1895., a posebno pobjeda prvog Mercedesa na Nice Race Week-u 1901. godine.

Mercedes-Benz 27/170/225 KS Tip SSK

O tehnološkom razvoju i moći Mercedes-Benza djelomično svjedoči model Mercedes-Benz 27 Tip SSK. Riječ je o sportskom dvosjedu koji je bio skraćena verzija najsnažnijeg Mercedes-Benz S modela.

Ova skraćena “Super-Sport-Kurz” verzija bila je pokretana sa motorom od 7.065 ccm koji je razvijao snagu u dva nivoa, 170 i 225 KS pri 3.300 okr/min. Postizao je brzinu od 192 km/h. Proizvodio se od 1928. do 1932. godine, a u tom prediodu proizvedeno je 35 jedinica.

Legenda 3: Vremena promjene – Supercharger i dizel

Automobili i avioni usko su povezani više nego što se to činilo u početku. Već 1888. godine Gottlieb Daimler isporučio je prvi motor za zračni brod – cepelin koji je bio u vlasništvu Friedricha Hermanna Wölferta knjižara sa sjedištem u Leipzigu. I Daimler-Motoren-Gesellschaft (DMG) i Benz & Cie. počeli su posebno razvijati motore za avione još prije Prvog svjetskog rata.

Zahvaljujući snažnim avio motorima Njemačka vojska dugo vremena je imala neprikosnovenu avijaciju. Tako je Mercedes-Benz od 1935. do 1938. godine proizvodio avio motor DB 600. To je bio ‘supercharged’ V12 motor sa obrnutim cilindrima i sa zapreminom od 33.929 ccm. U to doba bio je najsnažniji avio motor sa 1.000 KS, a težio je 545 kg. Koristio se u u vojnim i civilnim avionima. Ovaj motor kasnije je dobio i snažnije izvedbe DB 601 sa 1.100 KS i pred kraj Drugog svjetskog rata DB 603 koji je isporučivao čak 1.800 KS i težio 910 kg.

Prvi automobil sa dizelskim motorom bio je Mercedes-Benz 260 D koji je predstavljen sredinom februara 1936. godine na sajmu u Berlinu. Razvoj prvog dizelskog motora počeo je 1933. godine, a to je bio pretkomorni redni 6-cilindraš sa radnom zapreminom od 3.818 ccm. Isporučivao je 80 KS, ali zbog prevelikih vibracija bio neprikladan za automobil. Nastavkom razvoja uklonjena su dva cilindra nakon čega je motor postao iskoristiv za svakodnevnu upotrebu.

Redni 4-cilindarski dizelaš sa zapreminom 1.910 ccm razvijao je 35 KS, a sa četverostepenim mjenjačem omogućavao je maksimalnu brzinu automobila od 90 km/h i potrošnju od 8,5 litara

Zbirka 2: Galerija prijevoznika robe

Kao izumitelj kamiona i kombija, Mercedes-Benz je napravio revoluciju u prijevozu robe. Gottlieb Daimler prvi kamion napravio je 1896. godine. Carl Benz je iste godine razvio prvi kombi, nazvan “dostavno vozilo” ili “poslovno vozilo”. Svojim izumima postavili su kamen temeljac za motorizovani prijevoz robe.

Legenda 4: Poslijeratno čudo – oblik i raznolikost

Njemačko ekonomsko čudo nakon Drugog svjetskog rata bilo bi nezamislivo bez vozila Daimler-Benza. Politički oci socijalne tržišne ekonomije, Deutschmark i ekonomsko čudo, sami su se probijali kroz procvat zemlje. U to vrijeme i kreće masovna izgradnja putnih komunikacija po čemu Njemačka postaje poznata – po njemačkom Autobahnu koji je bio idealan za nadolazeće Mercedes-Benz sportske modele.

1955: Mercedes-Benz 300 SL Coupé

Sportski automobil 300 SL predstavljen 1954. godine i zasnovan je na uspješnoj trkaćoj verziji iz 1952. godine. Njegov okvir težio je samo 50 kg i bio je jako čvrst, ali nije dopuštao postavljanje normalnih vrata zbog visokih bočnih nosača okvira. Zbog toga su napravljena vrata sa karakterističnim otvaranjem pa je automobil iz snova 1950-ih popularno je postao poznat i kao Gullwing.

1955: Mercedes-Benz 300 SLR “Uhlenhaut coupé”

Daimler-Benz razvio je čvrstu verziju trkaćeg automobila 300 SLR za sezonu 1956. Međutim, nikada nije korišten u utrkama jer je kompanija prestala sa moto sportom na kraju sezone 1955. Umjesto toga, 300 SLR Coupé služio je šefu ispitnog odjela, Rudolfu Uhlenhautu, kao službeni automobil. Automobil je dobio nadimak “Uhlenhaut coupé”.

Zbirka 3: Galerija pomagača

Pomoć, spašavanje i popravak često imaju utrka sa vremenom – svaka minuta se broji i osoblju za pomoć trebaju brza i pouzdana vozila. Tradicionalna kočija sa konjima više nije bila sposobna obavljati te zadatke, posebno u gradovima i velikim industrijskim centrima koji su nastali kao rezultat industrijske revolucije u 19. vijeku. Zbog toga je Mercedes-Benz pristupio razvoju vozila za vatrogasce, hitnu medicinsku pomoć, vozila za čišćenje puteva i drugih servisnih vozila. Dio tih vozila izložen je u posebnoj galeriji.

Zbirka 4: Galerija slavnih

Marka Mercedes-Benz i njegovi prethodnici uvijek su bili sinonim za neobične automobile koji ističu osobnost njihovih vlasnika. Tako se u posebnoj galeriji našla kolekcija vozila poznatih ličnosti, a među njima se nalazi i Mercedes-Benz SLK 55 AMG koji je bio u vlasništvu Lukasa Podolskog bivšeg reprezentativca Njemačkog nacionalnog tima u nogometu.

Legenda 6: Novi početak – put mobilnosti bez emisija

1980-e označavaju početak velikih društvenih i političkih promjena. Veća osjetljivost na pitanja zaštite okoliša dobiva društvenu važnost. Istodobno, kraj hladnog rata, globalizacija, sve umreženiji svijet i velike ekonomske krize predstavljaju nove izazove.

U cilju što bolje zaštite životne sredine, Mercedes-Benz je uložio velike napore u stvaranju tehnoloških rješenja koja su smanjila emisije štetnih plinova. U skorijem vremenu Mercedes-Benz stvorio i brojne konceptne modele koji se pokreću isključivo na električni pogon i imaju nultu emisiju štetnih plinova.

Legenda 7: Srebrne strijele – utrke i rekordi

Uspjesi u utrkama važan su dio priče o Mercedes-Benzu. Još od prve automobilske utrke 1894. godine, Mercedes-Benz i njegove prethodne marke u više navrata su koristili utrke automobila kako bi dokazali svoje performanse i pouzdanost. Svakako, ponos kompanije u sportskoj areni su dominantne srebrne strijele koje su napisale dio historije trkaćih automobila.

U posebnoj galeriji izloženi su modeli iz svih trkaćih serija gdje je Mercedes-Benz nastupao i gdje trenutno nastupa. Tako su izloženi bolidi Formule 1, bolidi iz DTM šampionata kao i trkaći kamioni. Sportski eksponati postavljeni su hronološki, a od najstarijih do onih koji su se utrkivali do prije nekoliko godina.

Posebnu pažnju privlači rastavljeni Formula 1 bolid koji posjetiocima pokazuju šta se krije ispod njegove oplate. Riječ je o McLaren Mercedes MP4-14 bolidu iz 1999. godine sa kojim je finski vozač Mika Hakkinen osvojio drugu titulu Svjetskog prvaka u Formuli 1.

Bolid je pokretao Mercedesov V10 motor sa zapreminom od 2.998 ccm. Za njegovu izradu koristio se Berilij u čemu je Mercedes bio pionir. Motor je razvijao 810 KS pri 17.700 okr/min, a bolid je mogao postići maksimalnu brzinu od 354 km/h.

Kraj obilaska muzeja

Sa obilaskom galerije sa sportskim automobilima završava se obilazak muzeja. Pokretne stepenice vode vas ravno u caffe bar gdje ćete nakon iscrpljujućeg obilaska muzeja popiti kafu ili pojesti neki od raznolikih kolača. Na kraju tu je i suvenirnica gdje možete kupit neki suvenir od par eura, pa do nekoliko stotina eura. Uz samu suvenirnicu naslonjen je i salon sa „Classicima“ koje također možete kupiti po cijenama koje su bliske gotovo milionu eura.

Mercedes-Benzov muzej svaki ljubitelj automobila trebao bi obići jer sam doživljaj se ne može opisati riječima i slikom.